Kineziometrija (Merenje i testiranje dece i odraslih)

Dijagnostički centar za kineziološka istraživanja Pedagoškog fakulteta opremljen je najsavremenijom dijagnostičkom aparturom koja se koristi u sportskim naukama.
Osnivanje i početak rada dijagnostičkog centra plod je dugogodišnjeg bavljenja tima profesora i asistenata iz oblasti sportskih i rehabilitacionih nauka istraživačkim radom sa decom i sportistima svih uzrasta i kategorija.
Namenjen je prevashodno studentima i profesorima Pedagoškog fakulteta u svrhu naučno istraživačkog rada, kao i svim sportskim klubovima i školama u zemlji i regionu.
U centru su moguća testiranja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika po IBP, dijagnostika posturalnog statusa, dijagnostika gustine kostiju, procena telesne kompozicije.
Naša misija zasniva se na unapređenju fizičkog rasta i razvoja dece i sportista, te poboljšanju njihovog celokupnog antropološkog statusa kroz najsavremenije dijagnostičke postupke.

Kineziometrija je kineziologijska disciplina koja se bavi problemima merenja svih za kineziologiju važnih antropoloških karakteristika i sposobnosti. Ona proučava zakonitosti, modele i metode teorije merenja primenjenih na merenja i procene kinezioloških fenomena.
Kineziometrija spada u područje teorije merenja, koje je postalo veoma važna naučna disciplina u svetu. Naravno, u tom području problemi kineziometrije su relativno skorijeg datuma, dok su ostali problemi raznih vrsta merenja u različitim prirodnim i društvenim naukama stariji i dominantniji. Kineziometrija razmatra problematiku vezanu za primenu saznanja iz teorije merenja u kineziološkim istraživanjima.
Kineziometrija koristi u velikoj meri razne statističke metode i tehnike, pa se susreće sa brojnim problemima, koji se mogu rešavati i najobičnijom primenom elementarnih statističkih procedura (npr. definisanje statističkih karakteristika motoričkog testa, položaj rezultata ispitanika u odgovarajućoj motoričkoj varijabli u odnosu na ostale ispitanike i dr., određivanje raznih koeficijenata korelacije, razne univarijatne i multivarijatne analize podataka motoričkih testiranja i sl). Međutim, pored tih problema, koji su bazični problemi, postoje i specifični problemi vezani za realne kineziometrijske potrebe projektovanja, realizacije i analize kinezioloških istraživanja.
Kineziometrija se bavi sledećim bazičnim problemima:
– formalnim modelima merenja,
– standardizacijom uslova merenja, posebno motoričkih,
– konstrukcijom testova i baterije testova, posebno motoričkih,
– postupcima za određivanje metrijskih karakteristika mernih instrumenata, posebno motoričkih,
– proverom odgovarajućih modela karakteristika i sposobnosti na raznim uzorcima ispitanika, posebno motoričkih sposobnosti.
Naravno da listom ovih problema nisu iscrpljeni svi mogući problemi u domenu kineziometrije i kineziološke metodologije, koji se javljaju pri projektovanju, organizaciji i kontroli pri realizaciji kinezioloških istraživanja, jer nova shvatanja, saznanja i inovacije opovrgavaju ranija i sadašnja, proširuju ih i produbljuje, zamenjuju i modifikuju.
U sportu se javlja nekoliko grupa problema koje želimo rešavati na što bolji način. Za naučno-istraživački rad interesantni su sledeći problemi:
a) usmeravanje dece u za njih najprimereniju sportsku disciplinu,
b) izbor nadarenih za aktivno i intenzivno bavljenje odgovarajućim sportskim aktivnostima,
c) transformisanje sposobnosti i karakteristika sportista i
d) prognoziranje njihovih sportske rezultate.

  • Merenje antropometrijskih karakteristika se izvodi po Internacionalnom biološkom programu (IBP) koji obuhvata 39 mera. Instrumenti na osnovu kojih profesori dijagnostičkog centra mere antropometrijske karakteristike su: 1. Nikal – elektronsko merenje telesne mase i telesne visine. Na displeju uređaja se očitava vrednost telesne mase (0,100 g), dok se vrednost telesne visine očitava na vertikalnoj osovini (0,1 cm). 2. Antropometar model GPM – 101, procena longitudinalne dimenzionalnosti skeleta (sve mere koje se odnose na rast kostiju u dužinu), procena transverzalne dimenzionalnosti skeleta (sve mere koje se odnose na rast kostiju u širinu). 3. Kaliper model GPM, procena količine potkožnog (subkutanog) masnog tkiva u mm. 4. Plastična decimalna traka (0-200cm) koja se koristi za procenu telesnih obima (voluminoznosti).
  • Merenje motoričkih sposobnosti Merni instrumenti za procenu motoričkih sposobnosti Za procenu motoričkih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta koristiće se standardizovani motorički testovi sa dobrim metrijskim karakterstikama proverenim na velikom uzorku ispitanika. I Za procenu faktora strukturiranja kretanja: Poligon natraške (0,1 s), II Za procenu faktora intenziteta ekscitacije motoričkih jedinica: Skok u dalj iz mesta (cm), Trčanje 20 m iz visokog starta (0,1 s), III Za procenu faktora funkcionalne sinergije i regulacije tonusa: Taping rukom (frek.), Pretklon u sedu raznožno (cm), IV Za procenu faktor trajanja ekscitacije motoričkih jedinica: Podizanje trupa za 60 s (frek.), Izdržaj u zgibu podhvatom (0,1 s). Za procenu motoričkih sposobnosti kod dece mlađeg školskog uzrasta koristiće se motorički testovi po modelu „EUROFIT“ baterije testova propisane od strane Komiteta za razvoj sporta Saveta Evrope (Council of Europe, 1993). I Za procenu opšte ravnoteže Flamingo balans test (sek.) II Za procenu segmentarne brzine Taping rukom (frek.) III Za procenu fleksibilnosti u zglobu kuka Pretkon u sedu raznožno (cm.) IV Za procenu snage opružača nogu Skok udalj iz mesta (cm.) V Za procenu snage pregibača šake Dinamometrija šake (kg.) VI Za procenu repetitivne snage trbušnih mišica Podizanje trupa iz ležanja (sek.) VII Za procenu statičke snage ruku i ramenog pojasa Izdržaj u zgibu podhvatom (sek.) VIII Za procenu agilnosti Čunasto trčanje 10 x 5 metara (sek). Pored navedenih mernih instrumenata za procenu motoričkih sposobnosti tipa eksplozivne snage opružača nogu, profesori dijagnostičkog centra primenjuju i test Vertikalni skok (cm.) koji se kompjuterski meri pomoću aparata Just Jump System. Da bi se svi merni testovi za procenu motoričkih sposobnosti sa decom realizovali sa velikom preciznošću, koriste se: 1. Plastična centimetarska traka; 2. Frekvenciona daska za taping, 3. Štoperica Rucanor, 4. Just Jump System.
  • Merenje funkcionalnih sposobnosti Merni instrumenti za procenu funkcionalnih sposobnosti Merenje i praćenje funkcionalnih sposobnosti realizuje se uz saveremene kompjuterske dijagnostičke postupke koji su na raspolaganju profesorima dijagnostičkog centra. 1. Polar Team System primenjuje se za merenje srčane frekvence tokom aktivnosti. Ovaj kompjuterski uređaj sadrži 10 prenosnih transmitera – traka, punjač, interface i Polar Team softverski paket. Svako dete nosi samo prenosni pojas oko grudi (transmiter se stavi na sternum), koji memoriše vrednosti pulsa tokom opterećenja. Ti podaci se kasnije prenose u PC, radi detaljnije analize. 2. Polar FT7 koji se koristi pre svega za trenutni individualni monitoring srčanog rada tokom vežbanja, a pored toga prikazuje brzinu – trenutnu, prosečnu i maksimalnu, ciljane zone treninga na bazi brzine sa vizuelnim i zvučnim alarmom, trenutni, prosečni i maksimalni broj otkucaja srca. 3. Aparat za merenje pulsa i krvnog pritiska (LOGIKODIGIT). Pri merenju krvnog pritiska, određuju se vrednosti sistolnog i dijastolnog arterijskog pritiska, odnosno vrednost maksimalnog pritiska u trenutku kontrakcije srca (sistola) i minimalni pritisak u trenutku kada se srce opušta, odnosno kada se komore pune krvlju (dijastola). 4. Lactate Scout - Određivanje nivoa laktata u krvi. Znajući nivo laktata u krvi može se efikasnije odrediti optimalan nivo fizičke aktivnosti odnosno treninga. 5. Spirometar Pg Spiro Progetti Medical - sa 7 inčnim LCD ekranom je aparat za merenje plućne funkcije. Spirometrijskim ispitivanjem se određuju plućni volumeni (disajni volumen, inspiratorni rezervni volumen, ekspiratorni rezervni volumen) i kapaciteti (vitalni kapacitet, inspiratorni kapacitet), kao i disajni volumeni u funkciji vremena (forsirani ekspiratorni volumeni).Tokom manevra forsiranog ekspirijuma dobija se vitalni kapacitet, koji se u ovom slučaju obeležava kao forsirani vitalni kapacitet (FVC) i forsirani ekspirijumski volumen tokom prve sekunde (FEV1) kao i brzine protoka u krivoj protok/volumen.
  • Merenje telesne kompozicije Merni instrumenti za procenu telesne kompozicije Kao merni instrument za procenu telesne kompozicije u dijagnostičkom centru se koristi bioelektrična impedansa Tanita TBF 300, vodećeg proizvođača u polju vrhunskih analizatora telesnog sastava. Tanita TBF 300 procenjuje strukturu tela emitovanjem niske i bezbedne doze struje kroz ljudski organizam. Zahvaljujući atletskom i standardnom modu koje poseduju, ove vage omogućavaju detaljno praćenje telesne težine, zdravstvenog stanja i kondicije, sa svim relevantnim parametrima. Informacije koje se dobijaju pomoću ove metode merenja su: Udeo mišićne mase, udeo vode u organizmu, bezmasna komponenata, izračunavanje Indeksa telesne mase (BMI), izračunavanje najmanje potrošnje energije koju individua troši u stanju mirovanja (bazalni metabolizam BMR).
  • Merenje gustine minerala u kosti Merni instrumenti za procenu gustine minerala u kosti Za procenu gustine minerala u kosti koristi se ultrazvučno merenje koje se dobro podudara sa rezultatima DEXA i nema H-zračenja. Prednost ove metode je što nema jonizujućeg zračenja, pa je pogodna za eksperimentalno merenje u epidemiološkim istraživanjima ili u izboru rizične populacije. Kvantitativna ultrazvučna denzitometrija kosti zasniva se na primeni ultrazvučnih talasa frekvencije 200-1.000 kHz, i slabljenju frekfencije pri prolasku kroz kost, na osnovu koje se gustina upoređuje sa onom koju izaziva sama voda. Merenje kod ove metode može se izvoditi u području petne i palčane kosti, prsta i tibije. Merni instrumenti za procenu gustine minerala u kosti Ultrazvučni koštani denzitometar Furuno CM200
  • Merenje posturalnog statusa Merni instrumeti za procenu posturalnog statusa Win Spine Pointer jedan je od najsavremenijih instrumenata u zemlji i regionu za određivanje stava, oblika kičmenog stuba i mobilnosti a koriste ga profesori dijagnostičkog centra u okviru redovnih dijagnostičkih pregleda kod dece i odraslih. Izveštaj za (Pointer Posture) prikazuje sledeće informacije: Win Spine Pointer Određivanje stava, oblika kičmenog stuba i mobilnosti. Izveštaj prikazuje liniju grebena kičmenog stuba u frontalnoj, transverzalnoj i sagitalnoj ravni. Linija grebena se automatski deli na brojeve pršljenova. Dva moda (Pointer Posture, Pointer Mobility). Izveštaj za (Pointer Posture) Projekcija u sagitalnoj ravni Ukupna dužina spinalne pregledane linije u mm, Dužina torakalnog i lumbalnog kičmenog stuba, Torzija karlice u stepenima, Ukupan broj uglova torakalnog i lumbalnog kičmenog stuba, Sakralni ugao, između tangente kroz S1 i frontalne ravni, Ukupan nagib trupa Projekcija u frontalnoj ravni Ukošenost karlice Ukošenost karlice/ramena Udaljenost lopatice desna/leva, Razlika udaljenosti lopatice, Razlika u visini karlice, Razlika u visini ramena, Lateralni nagib, Skoliozna deformacija, Projekcija u transverzalnoj ravni Rotacija karlice/ramena, Izveštaj za (Pointer Mobility) Projekcija u sagitalnoj ravni Ukupna dužina, Torakalna/lumbalna dužina, Linijski grafikon ukupno kifoza/lordoza, Ukupan nagib torza, Sakralni ugao, Projekcija u frontalnoj ravni Udaljenost lopatice desna/leva, Razlika udaljenosti lopatice, Udaljenost lopatice desna/leva Rotacija karlice/ramena. Fleksija/ekstenzija sagitalna ravan Povećanje dužine, Smanjenje dužine, Udaljenost lopatice desna/leva, Razlika udaljenosti lopatice, Mobilnost fleksije/ekstenzije, Ukupna mobilnost fleksije/ekstenzije:torakalna, lumbalna, karlična, Nagib Lateralna fleksija, frontalna ravan Mobilnost lateralne fleksije, Ukupna mobilnost lateralna fleksija, Torakalna / lumbalna, Nagib Merni instrumenti za procenu statusa svodova stopala Kompjuterski digitalni podograf profesori dijagnostičkog centra koriste u okviru redovnih dijagnostičkih pregleda kod dece i odraslih. Kompjuterski digitalni podograf SupOrt Dijagnoza statičkih deformiteta stopala kod dece, Sa velikom preciznošću mogu da se odvoje slučajevi koji zahtevaju tretman, U dečijem uzrastu i u nekim periodima mladosti naročito je izražena opasnost od spuštanja svodova: U periodu stajanja i početka hodanja od 1-2 god. Početak predškolskog i školskog uzrasta Nagli rast i dobijanje na telesnoj težini u pubertetu Različiti egzogeni i endogeni uzroci (nagla velika opterećenja, slabost ligamenata, gojaznost, nepravilan način života, hipokinezija, hormonalni poremećaji) dovode do istezanja ligamenata koji održavaju svodove stopala.